Kvarner newsletter / broj 21

UNESCO
Zvončarski ophodi s područja Kastavštine na popisu nematerijalne baštine

Zvončari s područja Kastavštine, nezaobilazni “maškarani” sudionici bez kojih svjetski poznat Riječki karneval zasigurno ne bi bio isti, jedni su od čak sedam najnovijih hrvatskih kulturnih dobara koji su uvršteni na Unescov popis nematerijalne baštine.

Međuvladin odbor Unesca na svoj je popis nematerijalne kulturne baštine nedavno uvrstio čak sedam kulturnih dobara iz Hrvatske. Tim su se iznimnim priznanjem okitili i zvončari s područja Kastavštine, koji tradicionalno u vrijeme pokladnih slavlja kreću na svoj slavni maškarani ophod. Naime, u vrijeme poklada, bez obzira na vremenske prilike, zvončari u velikim grupama, prema davno utvrđenom rasporedu, obilaze sela svoga zavičaja. Ta je tradicija među najnovijim nematerijalnim kulturnim dobrima Hrvatske koje je Unesco stavio pod zaštitu.

Zvončari su redovni i nezaobilazni sudionici poznatog Riječkog karnevala na kojem su svojim impresivnim scenskim nastupom prvorazredna turistička atrakcija. Na pokladnom ophodu u sklopu Riječkog karnevala uvijek su jedna od najglasnijih pokladnih grupa jer zvuk njihovih zvona nadglasava svu karnevalsku buku koja se tih dana širi Rijekom.

A i izgled, baš kao i zvuk halubajskih zvončara, vrlo je impresivan, čak zastrašujući. Ogrnuti su ovčjim kožama, a velika im zvona vise s donjeg dijela leđa. Na glavi imaju stilizirane maske – čudne velike životinjske glave s crvenim isplaženim jezikom i rogovima. Odjeveni su u bijele hlače i mornarske majice kratkih rukava, a u rukama nose baltu ili bačuku – stilizirani buzdovan.

Običaj seže do u prapovijest, a navodno su zastrašujućim izgledom i bukom tjerali Tatare i Turke. Stoga su kao čuvari folklornih tradicija i zavičajnog identiteta Halubja i Kastavštine etnolozima zanimljiva pojava za proučavanje, a turistima velika atrakcija.