Kvarner newsletter / broj 23

Opatijski parkovi
Prošećimo zajedno…

Opatija je nedavno u prestižnom turističkom natjecanju Hrvatske turističke zajednice nagrađena Plavim cvijetom za uređenost mjesta. Ne jedini, ali svakako najzaslužniji za to su znameniti opatijski parkovi koji u svako doba godine plijene pažnju uređenošću, ljepotom i raskoši nasada iz mediteranskog podneblja i drugih krajeva.

Opatija je poznata po zelenim površinama, čiji su vrhunac najpoznatiji parkovi Margarita, Angiolina i Sv. Jakov. Zahvaljujući blagoj kvarnerskoj klimi, boravak na otvorenom u Opatiji je ugodan tijekom cijele godine, a šetnja parkovima kao i znamenitom opatijskom šetnicom uz more blagotvorno djeluje na zdravlje i istinski je užitak za oči.

Park Angiolina i Park sv. Jakov zajedno čine središnji opatijski hortikulturni spomenik površine 3,64 hektara. Park je nekada bio jedinstven, a kasnije je – prema građevinama koje se u njemu nalaze – podijeljen u parkove Angiolina i Sv. Jakov. No, s obzirom na iste karakteristike može se promatrati kao jedinstvena cjelina podijeljena na 60 polja, gdje raste oko 150 biljnih vrsta, među kojima mnoge nisu tipične za ovo podneblje. Park koji okružuje otmjeni ljetnikovac Villu Angiolinu nastao je u razdoblju od 1845. do 1860. godine, dakle postoji 150 godina. U njemu su zanimljive biljke iz cijelog svijeta, među kojima je i japanska kamelija, danas prepoznatljivi simbol Opatije. U parku se nalazi i najstarija opatijska građevina, crkva Sv. Jakova, koja se u povijesnim knjigama prvi put spominje 1449. godine, a sagrađena je na temeljima benediktinske opatije (samostana) po kojoj je cijeli grad i dobio ime. Villa Angiolina izgrađena je 1844. godine i bila je središte društvenog života te sastajalište uvaženih gostiju, među kojima je bila i austrijska carica Maria Anna, supruga cara Ferdinanda I.

Park Margarita utemeljen je na samom početku XX. stoljeća. Prostire se na površini 3,5 hektara, sačinjavaju ga 22 parcele, a sudeći po podacima iz 1915. godine do danas su sačuvane mnoge izvorne biljke.

Uz ove, Opatija ima više manjih parkova, ali i prekrasnih, uređenih okućnica oko opatijskih vila koje itekako pridonose ugođaju ovog poznatog turističkog središta. Atrakcijama koje u jedinstvenu i neponovljivu cjelinu ujedinjuju ljudski rad i prirodne vrijednosti svakako treba pridružiti čak 12 kilometara dugo Šetalište Franje Josipa, koje se proteže između turističkih središta Voloskog i Lovrana. Cijelom dužinom prolazi uz more – zato se to poznato opatijsko šetalište i naziva Lungomare – a s druge strane je mediteransko raslinje pa je u svako doba godine idealno za užitak i rekreaciju uz blagotvorno zdravstveno djelovanje mora. Na obroncima Učke, iznad Opatije nalazi se šumsko šetalište Carmen Sylva, koje je izgrađeno 1890. godine, a prošireno 1901. na inicijativu te uz novčanu potporu rumunjskog kralja Karola i njegove supruge, kraljice Elizabete, pjesnikinje koja je pisala pod pseudonimom Carmen Sylva.