Kvarner newsletter / broj 24

Riječki karneval
Budi to što jesi!

Utemeljen na višestoljetnoj mesopusnoj i dugoj karnevalskoj tradiciji, Riječki karneval – ulazeći u 27. godinu postojanja – od 17. siječnja do 17. veljače najavljuje mnogo veselja, maštovitih maski i barem privremeno ostvarenje naših snova da – u tih tridesetak dana i na ovom mjestu – budemo to što doista jesmo.

Otkako je 1982. godine Turistička zajednica grada Rijeke prvi put organizirala Riječki karneval, iz godine u godinu on bilježi neprekidni uspon te se potvrdio kao jedan od najvećih europskih karnevala. Njegovu prepoznatljivost – potvrđenu 1995. godine ulaskom u punopravno članstvo Europske udruge karnevalskih gradova (FECC) – karakterizira osebujan spoj europskog građanskog karnevala (prije svega venecijanskog i austrijskog) s elementima folklora i mitologije starih Slavena.

Ovogodišnje “Peto godišnje doba” – nazvano tako zbog mnogih specifičnosti koje nosi i koje ga razlikuju od drugih dijelova godine – započinje 17. siječnja, a u više od mjesec dana obiluje brojnim događanjima. Tako je za 22. siječnja najavljen izbor kraljice Riječkog karnevala i primopredaja ključa grada Rijeke, čime počinje potpuna vladavina maškara. Od ostalih priredbi spomenimo 3. Croatia Carnival Snowboard Session 2010. godine koji će se održati 30. siječnja, a 6. veljače od Rijeke do Bakra vozi se 19. Maškarani auto rally Pariz – Bakar. Za 6. veljače je najavljena 14. Dječja karnevalska povorka, a vrhunac je cijelog Riječkog karnevala 14. veljače. Tada će se održati 27. Međunarodna karnevalska povorka s velikim brojem grupa, čije su maske i nastup mnogo više od inventivnih predstava: oni su nadahnuta, duhovita i hrabra parodija na našu svakodnevicu. Svi posjetitelji Riječkog karnevala, ali i oni koji će u Rijeku doći do 15. ožujka moći će vidjeti dokumentarnu izložbu fotografija 27. Riječkog karnevala.

Inače, ovaj kraj nije slučajno već gotovo tri desetljeća domaćin ovako velike i uspjele karnevalske priredbe. Potvrdio je to i UNESCO kad je nedavno na svoj popis nematerijalne kulturne baštine uvrstio zvončare s područja Kastavštine, koji tradicionalno u vrijeme pokladnih slavlja u velikim grupama, prema davno utvrđenom rasporedu, obilaze sela svoga zavičaja. Običaj seže do u prapovijest, a navodno su zastrašujućim izgledom i bukom tjerali i Tatare i Turke. Stoga su kao čuvari folklornih tradicija i zavičajnog identiteta Halubja i Kastavštine etnolozima zanimljiva pojava za proučavanje, a turistima velika atrakcija.

Zvončari su redovni i nezaobilazni sudionici Riječkog karnevala, na kojemu su svojim impresivnim scenskim nastupom prvorazredna turistička atrakcija. Na pokladnom ophodu u sklopu Riječkog karnevala uvijek su jedna od najglasnijih grupa jer njihova zvona nadglasavaju svu karnevalsku buku koja se tih dana širi Rijekom.