Kvarner newsletter / broj 36

Karneval
Tri mjeseca karnevalskog ludovanja

Istina je da je Riječki karneval najveći, najslavniji i najposjećeniji, no ne treba zanemariti da baš cijeli Kvarner u ovom dijelu godine živi za karneval. Počevši već s prvim danima nove godine pa sve do ožujka, karnevalske svečanosti i luda slavlja obilježit će život mnogih mjesta u ovom kraju.

Karneval na KvarneruDuga karnevalska tradicija na Kvarneru, koja datira još iz davnog XVI. stoljeća, nastavlja se i ove godine pa će šaljivi karnevalski zakoni, "ludi" običaji i još luđe maske već početkom godine zavladati cijelim ovim krajem. Uspavane zimske mjesece probudit će šarene maske, ali i gromoglasna zvonjava najpoznatijih karnevalskih likova ovih krajeva – zvončara. Pod zajedničkim nazivom Godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastavštine UNESCO je tradicionalne skupine zvončara zaštitio kao nematerijalnu kulturnu baštinu svijeta.

Najpoznatiji među njima su halubajski zvončari, ogrnuti ovčjim kožama i "okićeni" velikim zvonom na donjem dijelu leđa, na glavi imaju stilizirane maske – čudne životinjske glave s crvenim isplaženim jezikom i rogovima, a odjeveni su u bijele hlače i mornarske majice kratkih rukava. U rukama imaju baltu ili bačuku – stilizirani buzdovan. Oni su jedan od nezamjenjivih obilježja karnevala, ali nisu jedini – tu su i manje poznati brežanski zvončari, zvončari iz Brguda, Mučića, Muna, Rukavca, Zvoneća, Žejana, zvončari Frlanije, Vlahovogega Brega i zvončari Korenskega, bez kojih karneval zaista ne bi bio pravi karneval.

Prvi karnevalski dani diljem Kvarnera započinju već 6. siječnja takozvanim svečanostima pusta, a veselje se sve do početka ožujka nastavlja ustaljenim nizom – od dječjih reduta, karnevalskih povorki u Rijeci, Opatiji i Lovranu, balinjerada (na kojima sudionici nastupaju na maštovitim vozilima) do završetka karnevala, odnosno "spaljivanja pusta" – glavnog krivca za sve nevolje. Tako se gotovo tri mjeseca na ulicama mogu vidjeti brojne namaškarane grupe, a svaki i najmanji gradić gdje se ova tradicija njeguje ima niz popratnih događanja tradicionalno vezanih uz karneval. To su gotovo svakodnevni pusni tanci (ples pod maskama), dječje povorke, maškarani turniri, tradicionalni mimohodi, povorke neobičnih automobila... No, svaki grad ima i nešto sebi svojstveno. U Matuljima se, primjerice, ponose Zvončarskom smotrom, Festivalom pusne hrane i Izborom za najpusnu divojku. Opatija će opet biti domaćin velikom Dječjem karnevalskom korzu (20. veljače), Opatijskoj girandoli (26. veljače) i Balinjeradi (27. veljače). Crikvenica pak ima druge zgode – Izbor prve mačke maškara, Maškaranu olimpijadu i Maškarani fritoboj te Dječji talent show.

Iako karneval u svakom kvarnerskom mjestu ima svoje osobitosti i svi su zanimljivi, najluđe će, naravno, biti u Rijeci. Slavlje će u svim mjestima završiti 9. ožujka – dramatičnim spaljivanjem pusta.