Kvarner newsletter / broj 48

Mesopusne svečanosti na Kvarneru
I UNESCO ih preporučuje

Gdje god da se slave, mesopusne su svečanosti razigrane, zabavne i glasne, no najglasnije su, uvjereni smo, upravo na Kvarneru, gdje već 6. siječnja kreću maškarana događanja, u kojima tradicionalno glavnu ulogu imaju zvončari, skupine koje je zaštitio i UNESCO.

Mesopusne svečanosti na Kvarneru ove godine započinju već 6. siječnja kada će diljem regije u pohode krenuti različite maškarane skupine predvođene zvončarima koji na Kvarneru tradicionalno obilježavaju početak karnevala. Prva zvončarska zvona i ove će se godine na Sveta tri kralja oglasiti prvo na Žejanama, potom 7. siječnja na Munama te na Antonju (17. siječnja) u svim drugim mjestima, što će označiti početak pusta koji će trajati sve do Pepelnice.

Zvončarska tradicija duga je već stoljećima. Zvončari svojim osebujnim maskama i glasnom zvonjavom tjeraju zle duhove i obilježavaju dolazak proljeća. Taj se običaj posebno ukorijenio na području Kastavštine, pa danas na tom području djeluju brežanski, brgujski, halubajski, mučićevi, munski, rukavački, zvonećanski, žejanski, frlanski zvončari, zvončari Vlahov Breg – Korensko, a svi su oni odnedavno upisani i na UNESCO-v reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine svijeta. S obzirom na tako dugu zvončarsku tradiciju spomenute skupine nisu jedine, jer postoje i druge poput grobničkih dondolaša i zametskih zvončara koji nisu na popisu UNESCO-a, ali su jednako važan partner kvarnerskoj zvončarskoj tradiciji.

Iako im je uloga svugdje ista, razlikuju se prema izgledu maski, ogrtača i zvona, no koje god mjesto posjetili kad čujete gromku zvonjavu znajte da su to zvončari, ma o kojoj se skupini radilo, u višekilometarskom kružnom pohodu kroz sela. Zvončari obično obilaze mjesta koja i sama imaju zvončarsku skupinu, a one će im uzvratiti posjet neke druge nedjelje. Zvončari predstavljaju svoje selo i nastoje se pokazati u najboljem svjetlu. To znači da trebaju dobro i skladno zvoniti, da se spretno međusobno sudaraju, da iskazuju snagu, čvrstoću i izdržljivost. Kreću se osobitim korakom, koji je u mnogim selima lagano teturajući. Pri tome se međusobno sudaraju bokovima u određenom ritmu i tijekom čitavog ophoda zadržavaju taj korak. Kada stignu u središte sela ili na neku okućnicu, zvončari se postupno zbijaju, formirajući koncentričnu kružnicu poput puževe kućice i potom se sasvim zbiju na kup, okrenu licima prema van i intenzivno zvone, što označava vrhunac njihovog dolaska. Uz ovaj običaj vezana su i specifična jela, rukotvorstvo (izrada maski, oglavlja, zvona), plesovi i različiti oblici društvenog ponašanja. Svaka se skupina zvončara prepoznaje po nekim svojim odlikama, pa je stoga, imate li mogućnost, zanimljivo doći na Kvarner nekoliko nedjelja zaredom i upoznati ih što više.

Zanima li vas više o ovoj temi, tada svakako pođite u Zvončarsku muzejsku zbirku u Rukavcu (kilometar udaljen od centra Matulja). Multimedijalni postav upoznaje nas sa svim zvončarskim grupama s Kvarnera, njihovim pusnim običajima i pohodima, a u muzejskoj zbirci bit će otvorena izložba umjetničkih fotografija pod nazivom "Zvončar u fokusu". U zgradi Općine Matulji te u izložbenom prostoru ISA Mučići posjetitelji će moći pogledati 3. Međunarodnu izložbu "Zvončari i keramika" priznatih umjetnika iz Hrvatske, Slovenije i Italije.

Namjeravate li pust provesti u blizini Kastva, program će biti bogat kao i drugdje. Iako će se temeljiti na dočeku brojnih skupina zvončara, posjetitelji će se u Kastavštini moći zabaviti i na prigodnom Rallyju maškaranih oktanaca Halubje – Liburnija (21. siječnja) te brojnim drugim zabavnim programima.
Slično će biti u svim dijelovima Kvarnera pa je stoga teško opisati kako će koje mjesto tih dana živjeti, no jedno je sigurno – duž cijele obale sve do Pepelnice, 22. veljače, bit će doista ludo, glasno i zabavno.