Kvarner newsletter / broj 49

Maškare u Selcu
Izvorni običaji duboko isprepleteni sa svakodnevicom

Gotovo stoljeće i pol u kvarnerskom turističkom središtu Selcu maškare početkom godine prizivaju završetak zime, ispreplićući ovaj događaj na specifičan način i sa životom njegovih stanovnika. Ni vrijeme ni drugačiji svjetonazori nisu baš ništa promijenili u njihovom scenariju pa će posjetitelji moći uživati u tradiciji i običajima te se, dakako, zabaviti, razveseliti i saznati ponešto o godini koja je tek započela.

Maškare u Selcu, koje se ondje održavaju čak 145. put, sačuvane su u izvornom obliku i razlikuju se od običaja u susjednim mjestima pa su gostima posebno zanimljive. Posljednja tri četvrtka prije Čiste srijede mažoretkinje i svirači obilaze mjesto uveseljavajući mještane i najavljujući im tradicionalne običaje. Zanimljiv je i običaj koji se događa tri srijede prije toga: neoženjeni mladići noću iz dvorišta neudanih djevojaka uzimaju razne stvari i nose ih na mjesni trg, s kojeg će ih najčešće – tako nalaže tradicija – uzeti i vratiti obitelji očevi djevojaka. Valja reći da su mladići nekada bili znatno skromniji pa su uzimali stvari iz dvorišta, vrata s ograde ili nešto slično, ponekad i kokoš ili psa, dok se danas može dogoditi da ujutro na trgu osvane primjerice barka koju su donijeli s mora, što događaj čini zanimljivijim i šaljivijim.

Drugi je običaj da u ponedjeljak prije karnevala mladići obilaze djevojke te uz zvuke harmonike zaplešu s majkom one koja im se dopada. Upravo je to bila i prva najava mladićeve naklonosti.

Postoji legenda i uz običaj izrade mesopusta – lutke od slame okrivljene za sve nedaće u protekloj godini. Ako “okrivljenika” netko ukrade prije nego što ga drugi vide, stroga pravila nalažu da se sljedećih sedam godina ne smiju održavati maškare.

Posebni su događaji vezani uz mesopusni utorak, zadnji dan maškara, koji ove godine pada 21. veljače. Žene odjevene u svečane i radne narodne nošnje s grabljama, tzv. mlatačicama, u povorci idu na mjesto zajedničkog okupljanja, na trg, gdje mlate slamu koja se zatim pali, a oko vatre se plešu dva tradicionalna plesa. Posebna se pažnja posvećuje smjeru u kojem će otići dim zapaljene slame – ako ide prema moru, bit će godina s više ribe, a ako ode prema kopnu, bit će bolji poljoprivredni urod. Na kraju se pleše “selačko kolo”. Završnica je tradicionalno suđenje mesopustu te njegovo spaljivanje i bacanje u more.

Za posjetitelje Selca i cijele regije pripremaju se razni programi koji, uz sudjelovanje u ovoj zanimljivoj izvornoj manifestaciji, predviđaju i obilazak drugih mjesta Crikveničke rivijere kao i posjet Riječkom karnevalu.