Kvarner newsletter / broj 19

Otok Lošinj
Upoznajte raskošno mediteransko raslinje

Ljeto je na otoku Lošinju uvijek u znaku dinamičnog i zanimljivog turističkog proizvoda za koji su se zajednički pobrinuli tamošnji turistički djelatnici. Onima koji žele posebno osjetiti ritam i ljepotu mediteranske prirode, lošinjski Miomirisni otočni vrt posebno skreće pozornost na smokve, oleandre i nešpule, a u rujnu na žižule i grožđe.

Na otoku Lošinju, oduvijek poznatom po bogatom mediteranskom raslinju, Turistička zajednica Malog Lošinja i Miomirisni otočni vrt razvili su projekt Miomirisi i okusi Lošinja zahvaljujući kojem gosti iz mjeseca u mjesec upoznaju bilje specifično za određeno razdoblje u godini. Kako su se u projekt uključili i hoteli, ugostiteljski objekti, kampovi, kozmetički saloni i turističke agencije, to znači da cijeli otok živi u znaku bilja koje je u određenom mjesecu u punom sjaju. Upoznajmo mirise i okuse Lošinja u kolovozu i rujnu.
Najpoznatija kolovoška zvijezda svakako je smokva, vrlo cijenjeno južno voće. Raste kao samonikla listopadna biljka, ali se često i uzgaja. Simbolizira život, mir, blagostanje i plodnost, što i ne čudi s obzirom na to da je poznata od davnina te je iznimno zdrava jer je bogat izvor kalcija, željeza, magnezija, vitamina B6 i kalija, a bogata je i vlaknima. Uz to što je vrlo ukusna i zdrava svježa ili sušena, od nje se rade i džemovi, kolači, čajevi… te se koristi i u narodnoj medicini za liječenje različitih bolesti. Zanimljivo je i to da je stablo smokve odličan pokazatelj čistoće tla – smokva prva reagira na onečišćenje okoliša i jednostavno nestane.
I dok ćete u okusu smokve te slastica od nje koje ćete naći u lošinjskim ugostiteljskim objektima itekako uživati, savjetujemo vam da oleandar, jedan od ukrasa ovoga otoka, ipak samo gledate. Naime, taj dekorativni zimzeleni grm bijelih, žućkastih, ružičastih ili crvenih cvjetova koji može narasti i do četiri metra visine ustvari je – otrovan. Oleandar su uzgajali već stari Grci i Rimljani. Naziv mu, pretpostavlja se, potječe od grčke riječi nerion ili voda, što upućuje na to da ova biljka zahtijeva mnogo vode, ali odlično uspijeva u sušnim uvjetima na osunčanim mjestima, samo ne voli niske temperature. Kolikogod vas ova biljka privukla ljepotom, savjetujemo ipak da je samo gledate jer i mala količina gorkog mliječnog soka izaziva povraćanje, a posebno su otrovni kora i listovi. Da je opasnost ozbiljna svjedoči i podatak da su zabilježeni slučajevi trovanja vodom u kojoj je stajala grana oleandra, hranom kojoj su pri kuhanju dodani listovi ove biljke pa čak i trovanje dimom nastalim paljenjem oleandra. Stoga česta uzrečica “lijepa i otrovna” u opisu ove biljke ima stvarno uporište tako da savjet glasi: uživajte ali – izdaleka!
Nešpula, koju često nazivaju i japanskom mušmulom, vazdazelena je biljka čije stablo naraste i do osam metara visine, a krošnja poprima oblik kugle. Nešpula ima duge, tamnozelene i naborane listove, a cvjetovi su bijeli, mirisni i skupljeni u grozdove. Žuti plodovi su jestivi. Zanimljivo je da je ova biljka u naše krajeve “uvezena” potkraj 17. stoljeća iz Japana, a uspijeva u krajevima u kojima temperatura rijetko pada ispod ništice pa joj je otok Lošinj idealno podneblje.
Rujan u Miomirisnom vrtu i na cijelom Lošinju bit će u znaku grožđa i žižula. I dok o grožđu znate mnogo ili gotovo sve, žižula ili kineska datulja je manje poznata. To je zanimljivo i dekorativno drvo čije su grane obrasle oštrim trnjem. Poznata je i pod nazivom kineska datulja. Plodovi su zelene boje i duguljasti, a da su zreli prepoznat ćete po crvenkasto-smeđoj boji. Žižula je bogata vitaminom C, koristi se svježa ili sušena, a od nje se mogu raditi marmelade, sokove i rakija. Djelotvorna je i u olakšavanju tegoba kod nekih bolesti probavnog sustava te za snižavanje povišenog krvnog tlaka.